Prehrana i učinak na razine glukoze

Razina glukoze i strelice trenda nakon jela

“Postprandijalna glukoza u krvi” jest izraz koji se upotrebljava za označavanje razine glukoze u krvi nakon obroka. Suprotno od toga je preprandijalno odnosno prije jela. Razine glukoze u krvi obično počinju rasti 10–15 minuta nakon obroka i dosežu maksimalnu razinu nakon otprilike 60–90 minuta.⁶ Međutim, ove vrijednosti služe samo kao smjernice jer razina glukoze nakon obroka (PPG) ovisi o još nekoliko čimbenika, kao što je vrsta hrane.

Accu-Chek SmartGuide CGM rješenje pruža kontinuirani tok podataka koji je vrlo koristan za praćenje postprandijalnih trendova. Upamtite da svačija razina glukoze raste nakon jela, a važno je paziti na opseg i trajanje povećanja. Accu-Chek SmartGuide CGM rješenje ovdje može pomoći.

Ako upotrebljavate CGM rješenje da biste pratili svoje postprandijalne vrijednosti, budite strpljivi s inzulinom koji počinje djelovati nakon jela da biste izbjegli preranu korekciju i nakupljanje bolusa.

Evo nekoliko savjeta o upravljanju dijabetesom nakon jela:

• Provjerite vrijednosti glukoze 1–2 sata nakon obroka⁴ u aplikaciji Accu-Chek SmartGuide.

Tijekom tog razdoblja, cilj je postići postprandijalne vrijednosti koje ne prelaze 10,0 mmol/L. Ciljevi mogu biti više ili manje strogi za pojedinačne pacijente. Ako niste sigurni, pitajte svog liječnika.⁵

Ugljikohidrati i učinak glikemijskog opterećenja i indeksa

Accu-Chek SmartGuide CGM rješenje ponovno otkriva ono što ste već znali, a to je da ugljikohidrati uzrokuju porast vrijednosti glukoze. No brzina kojom one rastu ne ovisi samo o količini ugljikohidrata u obroku nego donekle i o vrsti ugljikohidrata. Stoga je korisno pogledati glikemijsko opterećenje (GO) i glikemijski indeks (GI) obroka.

Istraživanja su pokazala, a profesionalna udruženja su savjetovala da:

Su prehrane koje uključuju namirnice niskog glikemijskog opterećenja korisne za poboljšanje kontrole glikemije.⁴

Grafikoni CGM-a osoba s dijabetesom koje su sudjelovale u studiji u Kini pokazuju razlike između obroka s niskim GI i onih s visokim GI.

Razina glukoze nakon konzumacije krumpira, špageta i leće

Dok u istraživanjima promatramo razine glukoze nakon konzumacije krumpira, špageta i leće, nećete se iznenaditi kada čujete da također imamo neke savjete o jedenju hrane bogate vlaknima. Kao što svi znaju, dijetalna vlakna ne preporučuju se jedino za poboljšanje trendova glukoze.

Dijetalna vlakna obično se ne moraju uključiti u izračun doze inzulina jer se ne probavljaju. U smislu grafikona CGM-a, ona utječu “samo” na brzinu porasta glukoze.¹

Grafikon pokazuje da visoka koncentracija vlakana smanjuje povećanje glukoze ili prvo dovodi do blagog pada. Ovi su podaci došli iz procjene glukoze kod ljudi s dijabetesom tipa 1 koji su pojeli 400 g leće (s visokim udjelom vlakana), 200 g kuhanih špageta ili četiri kuhana krumpira s istim faktorom ugljikohidrata i inzulina.¹

💡 Na porast vrijednosti glukoze možete utjecati smanjenjem količine probavljivog škroba. Jedan od načina da to učinite jest promjena načina na koji pripremate obrok: 

• Ponovno zagrijte ohlađeni krumpir, špagete ili rižu! To stvara takozvani “otporan” škrob koji ima pozitivan učinak na postprandijalne trendove glukoze. 

Špagete kuhajte samo dok ne budu “al dente” (tako da im jezgra još nije potpuno mekana). Špageti od cjelovitog zrna skuhani al dente još su korisniji.¹

Masti i proteini s vidljivim učincima

Masti i bjelančevine mogu dobro utjecati na opseg i trajanje povišenih vrijednosti glukoze. Međutim, i same masti i proteini mogu dovesti do sporog povećanja razine glukoze.

💡 Ovaj pozitivan učinak odnosi se na oba tipa dijabetesa: Obroci koji su bogati mastima i/ili proteinima mogu odgoditi apsorpciju ugljikohidrata, što dovodi do dugotrajnije pozitivnog trenda glukoze.

Koje su razlike i što to znači za Vašu inzulinsku terapiju?

Ako imate dijabetes tipa 1, krivulje CGM-a pokazuju da obroci s visokim udjelom masti i/ili proteina u kombinaciji s ugljikohidratima (kao što je pizza) zahtijevaju više inzulina nego obroci s niskim udjelom masti i proteina s istim udjelom ugljikohidrata.⁹ Čak i obroci koji sadržavaju jako malo ili nimalo ugljikohidrata, uzrokuju odgođeno postprandijalno povećanje.⁸⁺⁹

Vaše krivulje CGM-a mogu ukazivati na to da popis sastojaka i količina proteina i masti ovdje igraju bitnu ulogu. Primjerice, kod osoba s dijabetesom tipa 1 vidljivo je da čisto proteinski obrok u obliku ≥ 230 g nemasnog odreska sa salatom može zahtijevati drugačiju strategiju doziranja inzulina (čisti proteini i/ili obroci s visokim udjelom masti obično se ne računaju s inzulinom - provjerite s liječnikom) od obroka koji sadržava i proteine ​i ugljikohidrate.⁹

💡 Za inzulinsku terapiju može biti korisno izračunati takozvane jedinice proteina i masti (JPM) jednako kao iizračunati inzulin i vrijeme ubrizgavanja.

Za ilustraciju, ova slika prikazuje trendove glukoze osobe s dijabetesom tipa 1 koja konzumira 320 g pizze margharita sa i bez izračuna jedinice inzulina JPM.¹

Situacija je prilično drugačija s dijabetesom tipa 2. Čak i ako morate uzeti inzulin, istraživanje pokazuje da umjerena količina proteina povećava količinu inzulina koju Vaša vlastita gušterača proizvodi (ako Vaša gušterača još uvijek proizvodi dovoljno inzulina), ali ova količina proteina ne uzrokuje previsoke poraste vrijednosti glukoze.¹⁰⁺¹¹

Međutim, čini se da i masti imaju učinak, kao i kod dijabetesa tipa 1, pa tako obrok s visokim udjelom masti povećava razinu glukoze sporije od obroka s visokim udjelom ugljikohidrata.¹⁰⁺¹¹

Najbolje je sa svojim liječnikom porazgovarati o tome je li preporučljivo razmotriti dodatni korak izračunavanja masti kao dijelom Vaše inzulinske terapije.

Zapamtite, čak i ako je učinak proteina na krivulje CGM-a odgođen, proteini imaju pozitivne učinke na Vaše tijelo! Proteini Vam pomažu da se dulje osjećate sitima, a ako Vam je to problem, mogu Vam pomoći i da smršavite.¹

Proteinska prehrana je, primjerice, bogata sojinim proizvodima, mahunarkama, sirom, jogurtom, ribom i nemasnim mesom. Za više informacija, pročitajte“Dijabetička dijeta i savjeti o prehrani” “Prehrana za osobe s dijabetesom: protein kao građevni blok”

Krivulje CGM- nakon obroka: postoje li obrasci?

Accu-Chek SmartGuide CGM rješenje pruža podatke 24 sata na dan, tako da ih možete upotrijebiti i za prepoznavanje vlastitih vrlo osobnih/individualnih obrazaca. Značajka otkrivanja obrazaca u aplikaciji Accu-Chek SmartGuide Predict može pomoći i Vama i Vašim liječnicima. Analizirajte svoje obroke na temelju ovih točaka:

1. Apsolutni porast razine glukoze nakon obroka
2. Maksimalna razlika od (preprandijalne) osnovne vrijednosti
3. Brzina apsorpcije ugljikohidrata, tj. strmina krivulje
4. Trajanje povišenih vrijednosti glukoze
5. Specifični osobni obrasci

Uz ovu analizu Vaših povijesnih podataka, sa svojim timom za dijabetes također možete provesti testove na pojedinačnim obrocima.

Postupak testova obroka

Svatko može različito reagirati na obroke, pa je jedan od prijedloga taj da provedete svoj osobni test obroka pomoću CGM rješenja. To će Vam pomoći da analizirate razine glukoze na strukturiran način. Za testove obroka prvo odaberite namirnice koje preferirate na temelju osobnog ukusa, kulturnih specifičnosti itd.

Uvjeti i postupak testa obroka:

• Nemojte jesti ni piti ništa što sadržava ugljikohidrate 3 sata prije i nakon testa obroka.
• Nemojte se baviti nikakvim fizičkim aktivnostima kao što su sport, kućanski poslovi ili vrtlarenje 3 sata prije i nakon testa obroka.
• Osnovna vrijednost glukoze trebala bi biti između 5,0 i 8,3 mmol/L.
• Provedite test obroka samo ako je trend glukoze stabilan (vodoravna strelica trenda).
• Prije testa obroka ne smije biti hipoglikemije jer će to ugroziti učinkovitost testa.
• Uzmite trenutnu vrijednost glukoze iz svojeg CGM rješenja i dokumentirajte strelicu trenda (stopa povećanja).
• Svaki test obroka mora uključivati nekoliko obroka koje treba međusobno usporediti.
• Nemojte procjenjivati​ ugljikohidrate u testnim obrocima, već ih precizno izvažite i izračunajte da biste izbjegli nepoznanice prilikom analize
• Tijekom testa uvijek uzmite inzulin u isto vrijeme prije obroka.

Analiza testa obroka: Za svoju analizu upotrijebite ovu tablicu koja rangira vrijednosti glukoze nakon obroka. (izvor: priručnik AGP-Fibel Ernährung)¹

Nakon što ste procijenili svoj test i pročitali preporuku za razgovor o rezultatima sa svojim liječnicima, razmotrite sljedeće točke diskusije.

Savjeti za opcije upravljanja obrocima

Da biste smanjili rizik od hiperglikemije ili hipoglikemije, točno izračunajte ugljikohidrate, pregledajte čimbenike ugljikohidrata i prikladno odredite vrijeme davanja inzulina.

Zdravstveni stručnjaci i istraživači naglašavaju da, kada se inzulin za vrijeme obroka (bolus) primjenjuje 15–20 minuta prije obroka, može doći do manje izraženog porasta glukoze nakon obroka, ali i manje hipoglikemije. VAŽNO: Ovo vrijedi samo ako je razina glukoze prije obroka bila unutar raspona.⁹⁺¹²

Razmislite o upotrebi intervala između ubrizgavanja i obroka (IMI), što je opcija upravljanja koja iskorištava Vaše krivulje kretanja glukoze. Razgovarajte o tome sa svojim liječnikom ili timom za dijabetes, isprobajte pa promotrite tekuće rezultate. Savjet: precizno dokumentirajte sve: vrstu hrane, količinu hrane, faktor ugljikohidrata, količinu inzulina.

Izvor:

[1] Kröger, J. Siegmund, T. et al. AGP-Fibel Ernährung: Mit CGM postprandiale Glukoseverläufe analysieren. 2020. 1 Aufl.. Kirchheim Verlag

[2] Diabetes-Forum, 2020; 32 (6) Seite 10-15

[3] David Zeevi, D. et al. Personalized Nutrition by Prediction of Glycemic Responses, Cell, Volume 163, Issue 5, 2015, Pages 1079-1094, ISSN 0092-8674, https://doi.org/10.1016/j.cell.2015.11.001.

[4] International Diabetes Federation 2011; Guideline for management of postmeal glucose in diabetes. www.idf.org

[5] Nuha A. ElSayed, Nuha A. et al.; on behalf of the American Diabetes Association, 6. Glycemic Targets: Standards of Care in Diabetes—2023. Diabetes Care 1 January 2023; 46 (Supplement_1): S97–S110. https://doi.org/10.2337/dc23-S006

[6] Thomas, A. et al. CGM interpretieren. 2019. 2 Aufl.. Kirchheim Verlag

[7] Kaur, B. et al. The impact of a low glycaemic index (GI) diet on simultaneous measurements of blood glucose and fat oxidation: A whole body calorimetric study, Journal of Clinical & Translational Endocrinology, Volume 4, 2016, Pages 45-52, ISSN 2214-6237, https://doi.org/10.1016/j.jcte.2016.04.003.

[8] Herron A, Sullivan C, Brouillard E, Steenkamp D. Late to the Party: Importance of Dietary Fat and Protein in the Intensive Management of Type 1 Diabetes. A Case Report. J Endocr Soc. 2017 Jun 23;1(8):1002-1005. doi: 10.1210/js.2017-00158. PMID: 29264550; PMCID: PMC5686679.

[9] Alison B. Evert; Factors Beyond Carbohydrate to Consider When Determining Meantime Insulin Doses: Protein, Fat, Timing, and Technology. Diabetes Spectr 1 May 2020; 33 (2): 149–155. https://doi.org/10.2337/ds20-0004

[10] Warshaw, H.W., 2016. Diabetes Meal Planning Made Easy. 5th ed. Virginia: American Diabetes Association.

[11] Franz, M.J., 2016. Diabetes Nutrition Therapy: Effectiveness, Macronutrients, Eating Patterns and Weight Management. Am J Med Sci. [online] Dostupno na: https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/27079343/

[12] D. Slattery, S. A. Amiel, P.. Choudhary Optimal prandial timing of bolus insulin in diabetes management: a review. Diabet. Med. 35, 306-316 (2018). https://doi.org/10.1111/dme.13525